![]() |
![]() |
|||||||||||||||||||||
![]() |
![]() |
|||||||||||||||||||||
![]() |
EUROPEAN
COMPUTER DRIVING LICENSE (ECDL) EVROPSKA RAČUNARSKA DIPLOMA |
![]() |
||||||||||||||||||||
Druga ECDL konferencija Posle dvogodišnjeg sprovođenja ECDL - European Computer Driving Licence standarda u našoj zemlji održana je Druga ECDL konferencija 22. februara 2007. u prepunoj velikoj sali Privredne komore Beograd (Kneza Miloša 12) sa početkom u 12 časova. NACIONALNOM STRATEGIJOM RAZVOJA INFORMACIONOG DRUŠTVA donesenom od strane Vlade Srbije, po preporukama EU i UN definisan je ECDL - European Computer Driving Licence standard kao minimalno i svima veoma potrebno poznavanje rada na računarima. Konferencija je analizirala rezultate ostvarene u našoj zemlji i iskustva okolnih zemalja
Predstavljanje regionalnih ECDL Testnih Centara otpočeo je gosp. Vladan Stevanović, direktor firme EBC iz Beograda i vlasnik rešenja ECDL Test Centar na internetu. Ovaj TC obavio je testiranja mnogih naših najvećih kompanija i organizacija od kojih treba istaći Telekom, Ministarstvo spoljnih poslova, Agenciju za mala i srednja preduzeća, Savez slepih Srbije... ECDL testiranje na maternjem jeziku preko interneta privilegija je malog broja zemalja u svetu i sve je veći broj naših gražana koji se iz dalekih krajeva sveta i evrope prijavljuju radi polaganja ECDL ispita na ovaj način. Zapaženo ucešće na konferenciji imalo je i zajedničko izlaganje IAN Telecentra i NS Telecentra - Testnih centara nevladinih organizacija Međunarodne mreže pomoći - IAN iz Beograda i Novosadskog humanitarnog centra - NSHC iz Novog Sada. Gđa Branka Kresoja kao ECDL koordinator, predstavila je primenu ECDL standarda u civilnom sektoru sa posebnim osvrtom na ugrožene grupe građana (nezaposelni, izbegla i raseljena lica, Romi, domicilno socijalno ugroženo stanovništvo - primaoci materijalnog obezbeđenja porodice, samohrani roditelji i dr.) Iskustva i postignuti rezultati u primeni ECDL standarda i podizanju kompjuterske pismenosti posebno ugroženih građana Srbije ukazuju da je ovo do sada pretežno bilo finansirano iz međunarodnih fondova, te je potrebno ubuduće, posebno posle donesene Strategije, i od strane naše države ove strukture uključiti u posebne programe informatičke obuke kao preko potrebne povećanju zaposlenosti svakoj profesiji i u svim oblastima rada. Svoje prezentacije obavili su i ECDL Testni centri: Enter VLD iz Niša i NIMIKO iz Zrenjanina, istakavši zajednički podatak da je preko 50% ECDL sertifikovanih dobilo posao u narednih nekoliko meseci posle polaganja svih ispita. Među obrazovnim institucijama posebno se istakao Ekonomski fakultet iz Subotice koji je do sada realizovao ECDL sertifikaciju za preko 1200 svojih studenata! Naravno da će studenti ovog fakulteta po završetku studija imati izraženu prednost kod zapošljavanja u odnosu na svoje kolege, ne samo u Mađarskoj kao članici EU, već i u mnogim velikim firmama Srbije, posebno onim koje su dobile nove inostrane vlasnike. Tokom ovog skupa dodeljena su i priznanja najuspešniim rezultatima ostavrenim između dve ECDL konferencije i to: Ministarstvu odbrane, Ekonomskom fakultetu iz Subotice, Privrednoj Komori Beograd, Ministarstvu nauke i zaštite životne sredine i gostu iz Hrvatske, gosp. Marjanu Frkoviću za svesrdnu pomoć u realizaciji ECDL programa u Srbiji
|
||||||||||||||||||||||
Prva ECDL Konferencija ![]() ![]() ![]() |
||||||||||||||||||||||
Obrazovni i centri za testiranje u Srbiji i Crnoj Gori |
||||||||||||||||||||||
Razlozi uvođenja i primene ECDL programa u Srbiji Često
u novinama vidimo ponude za zapošljavanje u kojima je jedan od uslova
konkursa, "poznavanje rada na računaru."
Kako nigde nije definisano šta se pod tim uslovom podrazumeva, često se dovode u nedoumicu, oni koji traže posao, ali i oni koji ga nude. Iz ostalih uslova konkursa se može zaključiti da se zahteva poznavanje rada na personalnom računaru i određenih korisničkih aplikacija, radi efikasnijeg obavljanja poslova određenog zanimanja, a ne za profesionalno bavljenje informatikom. Zato je Jedinstveni Informatički Savez Srbije (JISA) http://www.jisa.org.yu , pokrenuo aktivnosti uvođenja i primene svetski priznatog programa obrazovanja i provere informatičkih znanja korisnika, European Computer Driving Licence (ECDL), http://www.ecdl.com/ .
Evropska
računarska diploma je međunarodno priznata potvrda informatičke pismenosti,
koja garantuje vlasniku poznavanje rada na računaru prema ECDL normi.
Zbog velikog uspeha koji je ECDL postigao u Evropi, program je proširen
na celi svet pod nazivom, International Computer Driving Licence (ICDL).
ECDL
norme definišu postupke uvođenja i primene programa provere znanja za
ove programske celine (module):
1.
Osnove informacione tehnologije
2. Korišćenje računara i upravljanje datotekama 3. Obrada teksta 4. Tabelarne kalkulacije 5. Baze podataka 6. Prezentacije 7. Informacije i komunikacije Kandidati koji žele da dobiju diplomu mogu da se prijave za ispite bilo gde u svetu, da polažu redosledom kojim žele, u različitim centrima za testiranje, te da nakon svih položenih ispita dobiju potvrdu koja je priznata u celom svetu. Koncepcijom
se sprovodi globalna inicijativa Fondacije sa ciljem širenja informatičke
pismenosti u svetu, što je uslov svake zemlje i njenih građana za ulazak
u informatičko društvo.
Program
je namenjen svima koji žele da se obrazuju i da potvrde znanja u korišćenju
personalnog računara i navedenih korisničkih veština, što im omogućava
lakše zapošljavanje u zemlji i inostranstvu, a sprovodi se putem nacionalnih
informatičkih društava, koja u Evropi, moraju da budu članovi Evropskog
udruženja informatičkih društava (The Council of European Profesional
Informatics Societies - CEPIS), http://www.cepis.org/
. , koji je osnovao Fondaciju s ciljem sprovođenja ECDL koncepcije
u svetu.
Nosilac testiranja kandidata za ECDL diplomu u Srbiji i Crnoj Gori je Jedinstveni Informatički Savez (JISA), što će ugovorom preneti na ovlašćene centre, koji treba da se pridržavaju ECDL norme. JISA
predstavlja zemlju u međunarodnim IT udruženjima: Regionalnom udruženju
Centralne Evrope (IT Standing Regional Committe - IT STAR, http://www.ifip.or.at/it-star.htm
, CEPIS-u, te Svetskom udruženju (International Federation for Information
Processing - IFIP ), http://www.ifip.or.at/
.
Ugovorom
sa Fondacijom, JISA je ovlašćena da osnuje centre za testiranje, promoviše
ECDL, obavlja proveru rada centara za testiranje i drugo.
JISA je u obavezi da godišnje dostavlja Fondaciji plan razvoja ECDL programa u Srbiji i Crnoj Gorii izveštaj o sprovođenju sistema osiguranja kvaliteta. Uvođenje
i primena ECDL programa sprovodi se prema normama osiguranja kvaliteta,
koje definišu: prava i obveze JISA i Fondacije, postupak odobravanja rada
centra za testiranje, proveru znanja kandidata, prava i obaveze JISA i
centra za testiranje, postupak izrade literature za kurseve, proveru rada
JISA, proveru rada centra za testiranje, proveru znanja za osobe sa posebnim
potrebama, sprovođenje postupka dobijanja nacionalne dozvole za informatička
društva i drugo.
ECDL-Fondaciju osnovao je CEPIS - Council of Europian Professional Informatics Societies, po nalogu Evropske Komisije u skladu sa potrebom da zaposleni u Evropskoj Uniji imaju jedinstveno informatičko obrazovanje radi obezbeđenja ravnopravne fluktuacije radnog kadra unutar Unije. ECDL je za kratko vreme prihvaćen i izvan EU, tako da se danas koristi u 140 zemalja na 36 svetskih jezika. Više od 20 miliona ljudi trenutno polaže ECDL ispite a naša zemlja, uporedo sa nastojanjima priključenju EU definisala je ECDL i svojom "Strategijom o razvoju informatičkog društva". Sa preko 5,5 miliona do sada licenciranih, Evropska komjuterska vozačka dozvola ( ECDL ) je daleko najrasprostranjeniji svetski sertifikat za korisnike personalnih računara. ECDL je neutralan u odnosu na operativne sisteme i vendore a međunarodno poznat kao globalna polazna tačka u ovoj oblasti. Očekujemo da ce uskoro i kod nas ECDL biti obavezna dopunska kvalifikacija za mnoge zaposlene u upravi, obrazovanju, privredi... Primenu ECDL započeli su: Nacionalna stedionica banka, Ministarstvo nauke, Telekom, Ministarstvo Trgovine i turizma, Nacionalna služba za zapošljavanje, Mobtel, Privredne komore Srbije i Beograda, Vlada Crne Gore, Zavod za statistiku, Agencija za mala i srednja preduzeća, Zavod za informatiku i internet, Agrobanka, NIS, Gradski zavod za informatiku i mnogi drugi. Osnovano je oko pedeset ECDL testnih centara, a do kraja godine očekuje se jos 150 novih. Koncept
ECDL- a nalazi se u: Evropskoj komisiji, UNESCO-u/Svetskoj banci, Vladama
Australije, Austrije, Belgije, Češke, Egipta, Engleske, Estonije, Irske,
Italije, Holandije, Norveške, Nemačke, Mađarske, Švedske, Švajcarske,
Italije, Jordana, Poljske, Portugala, Rumunije i drugih, u kompanijama
poput 3M, BMW, Coca Cola, Dunlop, Harrods, IBM, IKEA, Nokia, Opel, Philips,
Renault, Volvo i drugim, kao i u gotovo svim bankama i mobilnim mrežama
u svetu.
ECDL
program je deo strategije "Srbija i Crna Gora u 21.veku - Informaciono
i telekomunikaciono društvo."
Kako dobiti Evropsku računarsku diplomu ? Postoje
dve mogućnosti:
Ovlašćene
škole i centri za testiranje održavaju kurseve za polaganje ispita koji
su usklađeni sa zahtevima ECDL programa. Nakon pohađanja kursa polaže
se ispit za pojedini modul. Položeni ispit se evidentira u indeksu polaznika
u Srbiji, ECDL bazi podataka.
Prisustvovanje kursevima nije uslov za polaganje ispita. Ako kandidat ima tražena znanja, može da se prijavi za testiranje bilo kom centru, a nakon uspešno položenih svih ispita dobija ECDL diplomu, koja je priznata u celom svetu. Da
bi organizacija postala ovlašćeni centar treba da se obati Kancelariji
JISA i da pored opštih uslova, zadovolji i one sadržane u ECDL normi.
Kada
su ispunjeni opšti uslovi, JISA će proveriti adekvatnost prostorija za
testiranje, tehničku opremljenost, uslove za čuvanje ispitnog materijala,
vezu sa Internetom i drugo.
Centar
mora da zaposli najmanje dva ovlašćena ispitivača s ECDL diplomom, koji
su položili ispit za ispitivača, te jednog koordinatora za ECDL, radi
obavljanja stručnih poslova (manipulisanje indeksima, evidentiranje rezultata
testiranja, sprovođenje ugovora o primeni ECDL zaštitnih znakova, osiguravanje
sistema kvaliteta, komuniciranje sa JISA), te vođenje administrativno-
finansijskih poslova.
Ako organizacija nema drugih zaposlenih, poslove administratora može obavljati jedan od ispitivača. JISA
organizuje obrazovanje za ispitivače koje uključuje: proveru znanja kandidata,
mere sigurnosti pri zaštiti baze za testiranje i ispitnog materijala,
administraciju postupka testiranja, te obuku za koordinatora.
Nakon
završetka kursa, JISA daje uverenje ovlašćenim ispitivačima, koji mora
da bude istaknut na vidljivom mestu u centru.
Centar može da angažuje i ispitivače, koji nisu zaposleni u organizaciji ali oni mogu da rade samo u tom centru, uz prethodno odobrenje JISA. Nakon ispunjavanja svih uslova, organizacija sa JISA potpisuje ugovor i dobija uverenje za ovlašćeni centar za testiranje. Tom prilikom preuzima poverljivu bazu ispitnih pitanja za ručno testiranje, uputstvo za testiranje, zahtevani broj indeksa, marketinške materijale, administrativni sistem i uputstvo o komunikaciji sa JISA. U
svetu postoje dva sistema testiranja; automatsko i ručno.
Kod
automatskog (ATES), koristi se namenski softver za proveru znanja, koji
nakon njegovog iniciranja šalje kandidatu na ekran slučajno odabrani test
za određeni modul i registruje odgovore sabirajući i bodove. Ako je suma
bodova dovoljna, sistem nakon zadnjeg odgovora, obaveštava kandidata o
uspešno položenom testu i rezultate upisuje u bazu podataka.
Kod
ručnog testiranja, ispitivač uzima iz kase slučajno odabrani test i daje
ga kandidatu s pripadajućom disketom na kojoj se nalaze ostali podaci
za polaganje ispita.
Sistem ručnog testiranja primenjuje se kod polovine centara za testiranje u svetu, naročito kod onih koji su tek počeli da uvode program, posebno zbog značajnih troškova nabavke ATES-a. Svaka
osoba, ako poznaje nastavno gradivo, može pristupiti proveri za sve module
već istog dana.
Kada centar
obavlja i obrazovanje, mora osigurati da predavač koji je obrazovao
kandidate za određeni modul testa, ne može biti i ispitivač ili obavljati
nadzor prilikom testiranja za isti modul. Da
bi se utvrdilo da li se poštuju ugovoreni postupci osiguranja kvalitete,
povremeno se obavlja provera rada centra koju sprovode Fondacija ili
JISA, kojom se utvrđuje izgled centra, tehnička opremljenost, sistem
za testiranje, način registracije kandidata, mogućnost obavljanja testiranja
za kandidate sa posebnim potrebama (ako postoji), administrativni sistem
evidentiranja kandidata, manipulisanje nekorišćenim indeksima, istaknutost
dozvole za rad centra i ispitivača, čuvanje dokumentacije o testiranju
i drugo.
Provera
se obavlja i za vreme trajanja testiranja kandidata, što uključuje utvrđivanje
identiteta kandidata,materijale korišćene pri testiranju,trajanje testa,
vreme početka i završetka testiranja, ponašanje kandidata (izlazak iz
dvorane, iznošenje testova i drugih materijala, prepisivanje rezultata,
razgovor sa drugim kanidatom, korišćenje mobilnog telefona, korišćenje
literature, traženje pomoći od drugih kandidata ili ispitivača, napuštanje
prostorije bez nadzora, što sve nije dozvoljeno), predaja ispitnog materijala
ispitivaču nakon završetka testiranja, početak ocenjivanja kandidata,
vreme unosa rezultata u administrativni sistem, vreme upisa rezultata
u indekse, ime osobe koja je ocenjivala testove, način čuvanja i osiguravanja
rezultata testiranja, mesto ocenjivanja, osiguranje mesta za čuvanje
podataka o kandidatima i drugo.
Ako kandidat povredi pravila testiranja, njegovo će testiranje biti odmah prekinuto. Nakon
testiranja, kontrolor će izabrati 10 slučajno odabranih testova na temelju
kojih će izraditi izveštaj o proveri, koji će sadržavati analizu potrebnog
vremena za rešavanje testova, postupak ručnog ocenjivanja i drugo, da
bi utvrdio preciznost ocenjivanja, objektivnost i metodologiju, procenat
prolaznih ocena po modulima, što će se u izveštaju naznačiti kao odlično,
prihvatljivo, odnosno neprihvatljivo.
Program Evropske unije, E-Europe, posebnu pažnju pridaje informatičkom opismenjavanju osoba sa posebnim potrebama, kako bi oni bili sposobni i ravnopravni u obavljanju poslova sa drugim građanima. Određeni
broj centara za testiranje će stvoriti uslove za obrazovanje i proveru
znanja gluvih osoba ili onih oštećenog sluha, slepih ili oštećenog vida,
osobe sa fizičkim nedostacima ili onih sa trajnim zdravstvenim problemina,
te osoba s teškoćama u učenju.
Kod
testiranja takvih osoba ispitivač mora da primeni propisane postupke.
JISA
propisuje postupke kojima se olakšava testiranje i daje posebne pogodnosti:
duže vreme testiranja za 15 minuta, korišćenje posebne prostorije s ispitivačem
koji mora da bude prisutan za vreme testiranja, korišćenje posebne tehnologije
prilagođene potrebama, korišćenje većeg formata lista za testiranje, korišćenje
tumača pomoću znakova za gluve, korišćenje ispitnog lista u različitim
zvučnim formatima, pomoćnika za lične potrebe tokom testiranja, koji ne
sme pomagati kandidatu u rešavanju testa, mogućnost testiranja kandidata
van centra za testiranje, gde postoje traženi uslovi.Ako postoje dodatni
zahtevi, Fondacija može odobriti njihovu primenu (usmeni test, stanke
u radu, dodatno vrieme duže od 15 minuta, dovođenje čitača zajedno sa
kandidatom i rad u posebnoj prostoriji, radi neometanja rada drugih kandidata,
dovođenje pisara za kandidate koji ne mogu pisati i druge).
Potrebna prilagođavanja centra Osobe
koje smatraju da im je potreban poseban tretman, moraju da se obrate Kancelariji
JISA, koja će utvrditi da li je zahtev opravdan, poštujući ECDL normu.
Ako centar dobije zahtev, a nema osigurane propisane uslove, dužan je da obavesti JISA, koja će nastojati da tome udovolji. |
||||||||||||||||||||||
![]() |
![]() |
|||||||||||||||||||||